
Iako je tradicija somborskog bibliotekarstva započela internom bibliotekom u Franjevačkom manastiru u Somboru, te osnivanjem najstarija Srpska narodna bibilioteka u Preparandiji koja i danas postoji kao biblioteka Pedagoškog fakulteta u Somboru, somborsku Gradsku biblioteku otvorio je njen inicijator, Karlo Bijelicki, pre 160 godina.
Knjižni fond somborske gradske biblioteke broji preko 360.000 primeraka, monografskih publikacija, na srpskom, mađarskom engleskom, francuskom i nemačkom jeziku, 662 naslova serijskih publikacija i preko 5.600 godišta periodike.
„Dolazim ovde svakog radnog dana da bih učio, spremam se za pravosudni ispit, a i koristim literaturu koja mi je potrebna, naučnu“, ispričao je Marko Milanović iz Sombora.
Mladen Petrović je penzioner i redovno posećuje biblioteku.
„Od 1999. godine redovno dolazim. To je za mene sveto mesto u Somboru, i što je posebno interesantno Sombor je sačuvao sve ustanove kulture i mislim da je biblioteka na prvom mestu po svojim aktivnostima“, kazao je on.
„Somborci dosta čitaju i posećuju biblioteku. Dnevno poseti biblioteku do sto pedeset čitalaca i pozajme do dve stotine publikacija“, saopštila je Žana Gnjatović, dipomirani bibliotekar.
Nataša Turkić, direktorica biblioteke objasnila je da „biblioteka poseduje pozajmno odeljenje, odeljenje za nabavku i obradu bibliotečko informacione građe, odeljenje za stručnu literaturu, referentnu zbirku i periodiku, zavičajno odeljenje“.
Preko sedam stotina bibliotečkih jedinica među kojima je i najstarija knjiga u somborskoj biblioteci – Zbornik Božidara Vukovića iz 1538. čini zbirku retke i stare knjige koja se nalazi na zavičajnom odeljenju biblioteke.
Pedesetih godina 19. veka, angažovanjem Karla Bijelickog, započele su prve inicijative za prikupljanje knjižnog fonda buduće biblioteke.
„On je počeo da prikuplja knjižni fond, a 1850 godine otvorio je prvu gradsku biblioteku u kojoj je skoro 15 godina radio potpuno volonterski“, ispričao je Milan Stepanović, publicista i zavičajni istoričar.
Do 1920. se nalazila u zgradi Gradske kuće, potom se selila od Fenbahove kuće, Sokolskog doma, Mađarske čitaonice da bi šezdesetih godina bila smeštena u zgradu nekadašnje najveće somborske lokalne banke na šta podsećaju ostali simboli banke, gde se i danas nalazi.
„Somborska gradska biblioteka je redovni član virtuelne biblioteke Srbije i u elektronskom sistemu COBISS-a sa još preko dve stotine biblioteka u Srbiji dakle povezana je elektronskim putem i u elektronskoj katalogizaciji i razmeni podataka sa ostalim bibliotekama“, istakla je Nataša Turkić, direktorica Gradske biblioteke u Somboru.
Godinu jubileja, biblioteka započinje svečanom proslavom 25. januara, brojnim promocijama knjiga, dečijim radionicama a svakog meseca, najvredniji i najsavesniji čitaoci biće nagrađeni odabranim knjigama.
Izvor: rtv.rs