Danas je Badnji dan

RASPORED BOGOSLUŽENJA O BOŽIĆU 2019. GODINE

Pravoslavni vernici u Srbiji obeležiće danas Badnji dan i Badnje veče na liturgijama u hramovima Srpske pravoslavne crkve (SPC) koje najavljuju praznik rođenja Isusa Hrista, kao i tradicionalnim porodičnim okupljanjem za posnom večernjom trpezom jer sa ovim praznicima ističu i poslednji sati božićnog posta.

Proslava Badnje večeri počinje službama bdenija i tradicionalnim paljenjem badnjaka u hramovima SPC kada se najavljuje praznik Rođenje Spasitelja, a u pravoslavne domove se unosi badnjak po kome je praznik i dobio ime i kome je crkva dala poseban smisao.


Badnjak je po pravilu mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri doneli Josifu i Mariji da založe vatru i zagreju pećinu u kojoj je rođen Isus. Prema izvornom običaju, badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.

Dogorevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim verovanjima i prihvatanje nove svetlosti koja dolazi sa verom u novorođenog Hrista.

Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva pa se smatra da se okupljeni oko badnjaka ljudi zagrevaju ljubavlju i slogom a njegovu svetlost unosi u mrak neznanja i praznoverja.

Najviše narodnih običaja u Srbiji vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlajemu.

Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u vitlajemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kome su se najpre poklonili pastiri.

U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.

Postoji običaj da se kuće posipaju žitom, kao i niz drugih obreda kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hrist došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju.

„Ko je gladan neka dođe meni ja ću ga nahraniti, i ko je žedan neka dođe k meni da pije vode žive“, zapisano je u Jevanđeljima.

U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze – posna jela, riba, suve šljive, orasi i drugo, dok je Božić uvek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao.

Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Sve ostale hrišćanske crkve, među kojima i neke pravoslavne, Božić su proslavile pre 13 dana, poštujući novo računanje vremena i Gregorijanski kalendar.

ПретходниUnikatne sanke Somborca
СледећиVEČERAS ZATVARANJE „SOMBORSKIH ZIMSKIH ČAROLIJA“

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.