Svake godine nakon žetve useva ista tema, ali slika u poljima – žetveni ostaci. Kako postupiti sa njima?
Iako sve ređe, nakon skidanja useva i dalje se pale strnjišta.Primera radi , prošle godine je u Srbiji zabeleženo skoro 19 000 požara na otvorenom prostoru.Najviše je gorelo nisko rastinje , livade, voćanjaci, žitna polja i vinogradi.U požarima na otvorenom, samo u 2019-oj godini , čak 14 osoba izgubilo je život.
Produkti sagorevanja u požaru, i emitovanje veće količine ugljen dioksida su u najvećoj meri uzročnici efekta staklene bašte, zbog kojeg su sve češće prisutne vremenske nepogode. Ipak, globalno povećanje prosečne temperature vazduha utiče i na veći rizik od požara.
Uništavanje žetvenih ostataka paljenjem sa agronomskog stanovišta je neopravdano, jer se na taj način gube korisni mikroorganizmi, a nestaje i organska komponenta , koja bi da je vraćena u zemljište prešla u dragoceni humus, kojeg je na našim oranicama sve manje.Kako pravilno postupiti sa žetvenim ostacima?
Ljuštiti strnjišta! Što pre nakon žetve zaorati strnjište na dubinu od 10 do 15 centimetara.
Preporuka je da se pri zaoravanju zemljištu doda azot, u količini od 20 do 50 kg/ha . Ta količina važnog makroelementa obezbediće nesmetano razlaganje biljnih ostataka, čija je masa kod ozime pšenice od 3 do 7 tona po hektaru.
Kada je reč o oranju strnjišta (na punu dubinu od 15 do 25 centimetara) neophodno je u isto vreme uneti mineralno đubrivo i stajnjak. Nakon oranja, brazdu bi trebalo zatvoriti valjkom, drljačom ili setvospremačem kako bi se zemljište poravnalo, a samim tim i umanjio gubitak vlage.
Poljoprivrednici bi pre nego što pribegnu paljenju žetvenih ostataka , trebalo da da znaju , da čine krivično delo za koje su zakonom propisane visoke novčane kazne.Za fizička lica predviđena je kazna od sto hiljada dinara , a za pravna trista hiljada dinara, uz napomenu da je izazivač požara dužan i da nadoknadi troškove intervencije vatrogasaca.
Izvor: RTV (Sonja Balaban)
