Kako pripremiti dvorište za zimu

kuca-sneg-naslagana-drva

Ljudi koji žive u kući sa dvorištem znaju koliko samo u poznim jesenjim danima ima posla u bašti.

Potrebno je zaštiti biljke od snega i mraza, uneti one osetljivije u kuću, orezati voće, skupiti lišće, zasaditi biljke poput belog luka, koje se sade pre zime i eventualno pripremiti ogrev.

Pripremili smo za vas vodič kako pripremiti dvorište što efikasnije za zimu, nastavite da čitate.


#1 Blagovremeno pripremite ogrev

Mnoga domaćinstva u Srbiji se i danas greju na peći na drva ili ugalj.

Drvni ogrev predstavlja najekonomičniji način grejanja, a obezbediti ga dovoljno za zimu treba da vam bude prvi korak u pripremama za zimu o kom treba razmišljati što pre. Dok napolju ne postane prehladno i dok je drvo još uvek suvo i nenatopljeno jesenjim kišama.

Preporuka je nabaviti ogrev još u letnjim mesecima, jer je tada nabavna cena niža a i drvo će imati dovoljno vremena da se osuši. Idealno je koristiti drva koja su skladištena na suvom, ali provetrenom mestu još pre godinu ili dve, jer je sirovim drvima teže naložiti vatru.

Ukoliko sami pripremate svoj drvni ogrev trebalo bi uložiti u kvalitetniju motornu testeru i rezervni lanac za motornu testeru, kako biste što efikasnije i lakše isekli drva.

Za one koji ne žele da se bave testerisanjem drva, a ne bi da koriste ni ugalj, postoji još jedna sjajna i ekonomski i ekološki prihvatljiva opcija – pelet.

Ukoliko razmatrate grejanje na drveni pelet, za njega važi ista stvar kao i za drva – jeftinije ćete ga platiti u mesecima kada nije grejna sezona, a pomoćiće vam da uštedite struju. Ono što će vam trebati jesu posebni kotlovi koji su specijalizovani za grejanje na pelet, ali dobra vest je ta da se i već postojeći kotlovi mogu iskoristiti ukoliko ugradite na njih gorionike za pelet.

Mnogi se odlučuju i za kombinovanje kotlova na pelet i čvrsto gorivo zahvaljujući kojima sebi omogućavaju veću uštedu i komfor tokom zime.

#2 Skupite opalo lišće

Jesenje boje drveća i lišće koje opada važe za lepe i poetične, ali ono što definitivno nije poetično jeste grabuljanje i skupljanje lišća. U pitanju je zamoran posao koji oduzima dosta vremena i mnogi bi ga verovatno preskočili.

Ipak, trebalo bi redovno skupljati ga jer opalo lišće kada se nakupi ne samo što narušava izgled vašeg dvorišta, već je i potencijalna opasnost jer može biti veoma klizavo kada se natopi vodom.

Osim toga, lišće koje istruli i prezimi celu zimu u dvorištu može naškoditi vašem travnjaku koji verujemo brižljivo negujete u letnjem periodu.

Jesen je dobro vreme i za drenažu travnjaka, koju možete učiniti tako što ćete uz pomoć grabulja praviti duboke rupe na svakih 10cm. Takođe tada možete i zasaditi novu travnatu površinu.

Kupovinom i upotrebom uređaja kao što su usisivači za lišće, olakšaćete sebi ovaj posao.

Kompostiranje – način da smanjite otpad u dvorištu i ostatku domaćinstva

Kompostiranje je idealan način da se rešite viška otpada od hrane biljnog porekla, lišća i sasušenih biljaka iz bašte.

U pitanju je kontrolisani proces pri kom se organski otpaci, uz pomoć organizama koje žive u tlu (bakterije, gljivice, sitne životinje) i uz prisustvo kiseonika, pretvaraju u humus koji nije neprijatnog mirisa i možete ga koristiti kao organsko đubrivo. Sve više ljudi se odlučuje za ovu praksu u svom dvorištu, a što im je veća bašta, to će više materijala za kompost imati.

Kompostiranje je najprirodniji i najstariji način za recikliranje biootpada i možete se baviti ovim samostalno – neki čak odluče da kompostiraju i na terasi ukoliko nemaju dvorište ili zajednički – na primar kada se više komšija iz jedne ulice dogovori da naprave zajednički komposter.

Komposter se može napraviti od drveta, pletene žice, starog bureta ili starih guma, a najbitnije je da ima odgovarajuće otvore kako bi materije unutar njega mogle da “dišu”.

Bitno je da u komposteru bude odgovarajuća srazmera zelenih i smeđih materija, koje su dovoljno usitnjene, da se materije ne kvase previše i da se povremeno izmešaju.

Prirodno đubrivo koje napravite u svojoj bašti biće fantastična hrana za vaše biljke.

#3 Zaštitite cveće pre mraza

Prvi korak je uneti saksijsko cveće unutra koje je provelo leto u vašem dvorištu, kao i kaktuse u kuću pre mraza.

Zalivanje biljaka koje ostaju napolju treba u jesenjem i zimskom periodu smaniti na minimum jer je to njihovo vreme za mirovanje. Još jedna veoma bitna napomena nedirektno povezana sa cvećem je da ne zaboravite da na vreme zavrnete ventil na dvorišnoj česmi, kako ne bi došlo do pucanja cevi usred prvog mraza.

Prehrana biljaka se vrši početkom jeseni, kako bi se biljka fiziološki pripremila za zimu.

Prilikom kupovine prehrane treba povesti računa o tome da koncentracija azota bude manja, a da fosfora i kalijuma bude više. Najbolje je odabrati organske preparate sa ekstraktom algi i aminokiselina.

Presađivanje biljaka u toku jeseni i zime se ne preporučuje, jer one u tom periodu miruju. Međutim, ukoliko baš morate da presadite biljku obavezno koristite sasvim novu zemlju i veću saksiju od one u kojoj se do tada biljka nalazila.

Nadamo se da su vam naši saveti bili korisni i da će vam pomoći pri pripremama dvorišta za zimu.

ПретходниTakmičarska grupa karate kluba ‘’Somborac’’
СледећиKoje usluge nude štamparije u Srbiji?

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.