Ko su bili somborski plemići?

Knjiga „Plemićke porodice u Somboru do kraja 18. veka“ , knjiga koja predstavlja putokaz kako dalje raditi na promociji zavičajne baštine, autora Milana Stepanovića u izdanju Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ i UG „Norma“ , predstavljena je u svečanoj sali Županije u Somboru.

Pedeset i pet somborskih plemićkih: srpskih, bunjevačkih, nemačkih, mađarskih pa i jedna španska porodica, od kraja 14. do kraja 18. veka, slika su staleža iz čijih su redova iznikli pojedinci od uticaja i značaja u političkom, vojnom, privrednom, kulturnom i duhovnom razvoju Sombora.

„Nesumnjivo rečita knjiga, jasno i koncizno napisana sa ogromnom izvornom građom kojom može da se postide mnogi istoričari. Dakle, temeljna knjiga o ovim prostorima i mislim da Somborci treba da se ponose sa ovom knjigom!“, istakao je istoričar prof. dr Saša Marković.


Recezent knjige doc dr Miloš Petrović dao je istorijski pregled odnosa između plemstva i države, posebno naglasivši razliku između nekadašnje moći plemstva, uzevši za primer plemićki porodicu Cobor, i kasnijeg plemstva koje je vremenom izgubilo moć i uticaj i opisuje knjigu kapitalnom za istoriju ne samo grada Sombora nego i kompletnih prostora na kojima je živeo srpski i bunjevački narod:

„Jedno produbljeno istraživanje koje se nadovezuje na istraživanje profesora Gavrilovića koji se bavi istraživanjem plemićkih porodica u južnoj Ugarskoj s tim što je uvaženi kolega i autor Milan Stepanović posvetio pažnju svom rodnom gradu i kako on to sam kaže u jednom od svojih dela, još jedan kamičak u mozaik istorije istraživanja našeg grada!“

„Ovo delo je jedno od onih koje će obogatiti biblioteke ne samo onih koji se bave naučnim i istraživačkim radom nego i bibioteke onih koji vole ovaj grad i žele da nauče nešto više o istoriji Sombora i onih koji će možda tek kada pročitaju ovu knjigu shvatiti da su naslednici nekih od plemićkih porodica u Somboru“, naglasila je Nataša Turkić, direktorica Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ u Somboru, suizdavača knjige „Plemićke porodice u Somboru do kraja XVIII veka“.

Knjiga koja upotpunjuje mozaik mnogorečivosti o prošlosti Sombora, kako kaže autor, nastala je kao rezultat jednog većeg istraživanja.

„Skupio se jedan lep broj dokumenata koji su prosto naveli na temu plemićkih porodica. Sam po sebe, značaj knjige mislim da je važan jer u istoriografiji Sombora do sada plemićke porodice nisu obrađivane ili su obrađivane usputno i u kratkim crtama“, kaže autor.

Plemićke porodice, čiji je status pratila donacija vladara u posedima dodeljenim najčešće za ratne zasluge ili usluge kraljevstvu, imale su prepoznatljiv vizuelni detalj svog identiteta – grbove kao znamenje društvenog prestiža i moći.

„Sudbina plemićkih porodica u Somboru bila je veoma vidna do kraja 18. veka. ali već u 19. veku nastupa dekadencija plemstva građanskog buržoaskog društva gde plemstvu gubi nekadašnju ulogu“, objasnio je autor Stepanović.

Danas, nema više potomaka znamenitih porodica poput Mrazovića, Brankovića, Reedla ili Krušpera, ali još uvek u Somboru žive potomci jednako slavnih porodica Marković, Parčetić, Odri, Strilić i još nekolicine…

Izvor: rtv.rs

ПретходниMogu li gliste doneti zaradu?
СледећиNOĆNO KUPANJE I PROSLAVA ROĐENDANA

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.