Novo istraživanje o uticaju gejminga na decu je dobra vest za mnoge roditelje

deca

Nedavno sprovedeno istraživanje donosi saznanje da vreme koje deca provode igrajući video igre može pozitivno uticati na njihove kognitivne sposobnosti i inteligenciju — zaključak koji opovrgava dosadašnju reputaciju gejminga kod roditelja.

„Konzumitanje digitalnih medija definiše savremeno detinjstvo, ali su njegovi kognitivni efekti mahom nejasni — o njima se trenutno vode žustre naučne rasprave“, navode autori studije o uticaju gejminga na inteligenciju i kreativnost dece.

I ranije su postojale studije koje sugerišu postojanje veze između vremena koje deca provode igrajući igrice i serazvoja njihovih kognitivnih sposobnosti. Sada, procenjuju neuronaučnici sa švedskog Karolinska instituta, postoje i druge povezane koristi od video igara.

Rezultati studije objavljene u maju tako podržavaju tezu da gejming ne narušava dečije kognitivne sposobnosti. Naprotiv, igranje video igrica zapravo podstiče jačanju inteligencije dece.

Istraživački tim ističe da su male veličine uzoraka, različiti dizajni studija i nedostatak genetskog i socio-ekonomskog uticaja doveli do oprečnosti u dosadašnjim studijama o efektima vremena koje deca provode ispred ekrana u generalnom smislu. Jedan od ciljeva švedskog tima je bio upravo uklanjanje pomenutih nedostaka.


Glavni predmet ABCD studije — najveće dugoročne studije razvoja mozga i zdravlja dece u Sjedinjenim Državama — bili su takozvani screen time zapisi dece predoubertetskog uzrasta u SAD.

Tokom istraživanja, oko 10 hiljada devetogodišnjaka i desetogodišnjaka je provodilo 2,5 sata dnevno gledajući televiziju ili onlajn klipove, jedan sat igrajući video igrice, dok su pola sata koristili za „druženje preko interneta“. Dve godine kasnije, deca koja su u prijavila više provedenog vremena na video igrice, zabeležili su povećanje koeficijenta inteligencije i to za 2,5 poena više u odnosu na prosečni u tom dobu.

Povećanje koeficijenta inteligencije zasnovano je pre svega na učinku dece u zadacima koji su uključivali razumevanje čitanja, vizuelno-prostornu obradu podataka i pamćenje, fleksibilno razmišljanje i samokontrolu.

Iako je razlika u kognitivnim sposobnostima relativno mala za utvrđivanje nedvosmislene povezanosti, smatra se značajnom za dalje istražovanje video igara i inteligencije.

Kao nedostatak istraživanja se navodi izostanak jasne razlike između tipova video igrica — konzolne, PC ili mobilne. Dodatno, iako su u studiji učestvovala samo deca iz SAD-a, reč je o istraživanju koje predstavlja važan uvid u odnos igrica i kognitivnih sposobnosti dece.

Istraživanje švedskih neuronaučnika, stoga, podržava ideju da inteligencija ne predstavlja fiksnu konstantu sa kojom smo rođeni, već na nju utiču brojni eksterni faktori.

Autorka: Nataša Kilibarda

Izvor: originalmagazin.com

ПретходниNajveća prevara u istoriji Vikipedije slučajno otkrivena
СледећиZatvorena deonica puta od Sombora prema Apatinu

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.