Pčelari u Zapadnobačkom okrugu u „debelom minusu“

Pčelarska sezona je na kraju i pčele se spremaju za zimu, ali ova godina je krajnje loša, ocenjuju pčelari i isrtiču da rade samo na tome samo kako da održe pčelinjake da bi ih spremili za proleće. Kako su prošli pčelari u Zapadnobačkom okrugu, proveravali smo u Apatinu i Somboru.

Kada se podvuče crta, ove godine su pčelari u Zapadnobačkom okrugu u debelom minusu. Apatinski i somborski ističu da su prinosi po košnici manji za 60 odsto, što je nezapamćeno, a razlozi za to loši vremenski uslovi i „rojeva godina“.

Nešto bolje su prošli pčelari, koji su svoje košnice selili na razne paše, ali i ako su računali na med od poslednje suncokretove, računicu ni tu nisu izvukli.


„Bilo je nešto malo uljane repice, a bagrem je podbacio totalno. Loši vremenski uslovi bili su svo vreme, a kiša je padala često, što je sprečilo da pčele sakupljaju nektar sa bagrema. Posle toga, šumskog meda nije bilo, a vaga je i tu pala za deset kilograma. Pčele su se rojile i to nezapamćeno, a mi pčelari to zovemo ‘rojeva godina’. Na suncokret smo otišli sa lošom pčelom, a vrcali smo samo od sedam do deset kilograma po košnici“, kaže Rade Stevanović, pčelar i predsednik Društva Dunav Apatin.

„Koliko čujem od ostalih pčelara, i paša na suncokretu je bila lošija u odnosu na sve prethodne godine i to znatno lošija. Sve su paše ove godine podbacile“, kaže Vidoje Kulić, pčelar i član Društva „Avram Maksimović“ Sombor.

Pored loše godine, na tržištu se cena bagremovog, šumskog ili suncokretovog meda nije drastično menjala. Pčelari ističu da meda za izvoz ove godine neće biti.

„Osnovno je to što nema izvoza. Verovatno je i Evropa zasićena medom iz drugih krajeva sveta,naročito iz Kine i za sada nema izvoza, gde može da se ponudi veća cena za kvalitetniji i bolji prinos“, kaže Vidoje Kulić.

„Pčelari koji nisu prodali prošlogodišnji med, troše svoje stare zalihe. Izvoza će biti slabo, jer meda nema, a cena će sigurno otići gore, samo je pitanje vremena“, kaže Rade Stevanović.

I ako su brojni evropski gradovi poput Beča u Austriji poznati po urbanom pčelarstvu, kod nas to nije zaživelo.

„Mnogi veliki gradovi u Evropi i svetu imaju svoje gradske pčelinjake, a imaju u gradovima čak i pčelinje parkove. Kod nas je situacija takva da se ljudi strahovito boje pčela i ne dozvoljavaju da pčelinjak bude blizu mesta, naselja ili stambene zgrade“, kaže Vidoje Kulić.

Ove godine za pčelare neće biti slatke zarade, a minus se nadaju da će prevazići iduće sezone. Pored loše godine, pčelari ističu da neodgovorno ponašanje i primena hemije u poljoprivredi predstavlja najveću opasnost za pčele. Prema procenama, u ovom okrugu ima oko 500 pčelara koji raspolažu sa preko 25.000 pčelinjih društava.

rtv.rs

ПретходниPica je zdraviji doručak od pahuljica, tvrdi nutricionistkinja
Следећи100. godina fudbala u Staparu

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.