Predstavljanje fototipskog izdanja najlepše ćirilične knjige – Miroslavljevo jevanđelje

Crni petak

Predstavljanje fototipskog izdanja najlepše ćirilične knjige – „Miroslavljevo jevanđelje“ i projekcija dokumentarnog filma „U početku beše reč“.

Utorak, 17. septembar 2019. godine, 18 sati, sala Dečjeg odeljenja Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki”.

Pozivamo Vas na predstavljanje prvog pravog i potpunog faksimila najstarije srpske ćirilične knjige – Miroslavljevog jevanđelja – napisane u poslednjoj četvrtini XII veka.  O samom Miroslavljevom jevanđelju, njegovom značaju, vrednosti i istorijatu govoriće Veljko Topalović, priređivač.


Na osnovu prateće knjige Veljka Topalovića i Dušana Mrđenovića „Miroslavljevo jevanđelje – Istorijat“, režiser Boško Savković snimio je dokumentarni serijal „U početku beše reč“ i istoimeni dokumentarni film u trajanju od 60 minuta, koji će biti prikazan somborskoj publici.

Miroslavljevo jevanđelje je najstariji sačuvani srpski ćirilički rukopis. Pisano je u poslednjoj četvrtini XII veka za humskog kneza Miroslava, starijeg brata Simeona Nemanje. Od svog nastanka, Miroslavljevo jevanđelje imalo je status srpske relikvije.

Po svemu sudeći, ovaj jevanđelistar bio je sveta knjiga na kojoj je vršena služba Božja prilikom osnivanja manastira Hilandar. Tokom narednih sedam vekova iznošeno je u svečanim prilikama, kao prestono jevanđelje. U zimu 1845/46. godine, ruski arhimandrit, Porfirije Uspenski isekao je list broj 166 i poneo sa sobom, najpre u Jerusalim, gde je osnovao rusku duhovnu misiju, i potom u Kijev, Moskvu i Imperatorsku biblioteku u Sanktpetersburgu. Ovaj list proneo je glas o jedinstvenom rukopisu koji se čuva u Hilandaru.

Godine 1896, monasi poklonjaju Miroslavljevo jevanđelje kralju Aleksandru Obrenoviću i od tada njegova sudbina kreće neobičnim tokom. U noći, tokom Majskog prevrata 1903. godine, Miroslavljevo jevanđelje nestaje iz dvorskog sefa. Tokom povlačenja srpske vojske 1915. godine, pronađeno je u sanducima kralja Petra, da bi potom s Glavnom državnom blagajnom prešlo put preko Albanije, Brindizija, Krfa, Solunskog fronta, do ponovnog povratka u Beograd.

Posle ubistva kralja Aleksandra I Karađorđevića, knez Pavle poklanja Miroslavljevo jevanđelje novoosnovanom Muzeju kneza Pavla. Tokom Drugog svetskog rata skrivano je u sefu Narodne banke u Užicu, ispod oltara Manastira Rača ukraj Drine i u sefu Narodne banke u Beogradu i tako je izbeglo nemačke potrage. Danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu, osim pomenutog lista, koji je i dalje u Rusiji.

Po lepoti, raznovrsnosti i veličini likovnih ukrasa, raskošnoj pozlati, organizaciji teksta, pa i samom formatu, Miroslavljevo jevanđelje zauzima jedinstveno mesto među sačuvanim pravoslavnim jevanđelistarima.

Mnogi likovni ukrasi Miroslavljevog jevanđelja su u direktnoj vezi s tekstom, što dodatno ističe njegovo posebno mesto u evropskoj rukopisnoj tradiciji tog vremena.

Tokom 2005. godine uvršćeno je u Uneskov registar svetske dokumentarne baštine, pod nazivom “Pamćenje sveta”, među 120 najvrednijih sačuvanih pokretnih dobara u istoriji.

ПретходниZašto je sport važan za decu?
СледећиNagrađivanje najvrednijih i najsavesnijih čitalaca

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.