Riba i paradajz iz vodene bašte u Staparu

Inovativni način povrtarske ekološke proizvodnje poznat u svetu, a malo kod nas, svrstava porodicu Radin u pionire akvaponik farmerske proizvodnje paradajza u Srbiji i regionu. Tradicionalni način povrtarstva i baštovanstva na zemlji zamenili su uzgojem paradajza u plasteniku na vodi. Uz pomoć subvencija, opremili su objekat za sušenje paradajza i ribe čime će biti među retkima u zapadnobačkom okrugu, koji će plasirati ovakav proizvod dobijen farmerskom proizvdonjom iz vodene bašte.

Višestruko uvećan prionos paradajza iz vodene bašte dobijen ekološkom i štedljivom proizvodnjom, usmerio je porodicu Radin iz Stapara da konvencionalnu proizvodnju zameni eko sistemom akvaponije. Vodena bašta radi po principu riba đubri biljku, a biljka filtrira vodu za ribu. Prinos od oko četiri tone paradajza i 800 kilograma šarana ostvaruju sa samo 200 kvadratnih metara vodene bašte.

„To je jedna ekološka simbioza, jedan lanac života ribe, biljke, mikrobakterija i učesnika u lancu kalifornijskih glista. Biljke šest puta imaju brži rast i tri puta daju više prinosa po kvadratu, a plus još imate ribu kao domaći proizvod“, rekao je Srđan Radin, akvaponik farmer iz Stapara.


Od ove sezone počinju sa proizvodnjom sušenog paradajza i ribe. Robu prodaju na kućnom pragu, a uskoro će biti dostupna u marketima.

„Negde na pola puta pomogla nam je republička subvencija, gde smo ostvartrili 1.500.000 dinara sredstava, a grad Sombor nam je omogućio da kupimo sušaru namenjenu za proizvodnju sušenog paradajza i ribe. I mi smo upočetku ulagali I danonoćno analizirali kako sistem funkcioniše. Sada smo generalno pokrili čitav lanac proizvdonje i prerade. Ostala su sitna ulaganja i posle toga fabrika radi punom parom“, izjavio je Srđan Radin, akvaponik farmer iz Stapara.

Supruga i četvoro dece rado pomažu u poslu oko riba i sadnica paradajza.

„Zaposlena sam u somborksoj fabrici, a supruga sam podržala, jer imam veru u njega i u ovaj sistem da će daleko dogurati“, rekla je Vesna Radin.

„Rado pomažem kada treba da se oprašuje i da se čupaju zaperci, kada poratsem želim da se bavim ovim poslom“, dodao je sin Ognjen Radin.

Radin ističe da u plasteniku nema posla sa korovom, biljke rastu mnogo brže, a dobija dva proizvoda – ribe i paradajz. U planu je proširenje na proizvdonju jagoda,a sisteme su podigli u Makedoniji i Crnoj Gori.

Izvor: RTV (Vesna Milanović)

ПретходниPljuskovi smanjuju vidljivost na putevima
СледећиDan Laze Kostića

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.