Sombor | Top 10 u gradovima Srbije

Фото: Синиша Трифуновић

Top 10 u gradovima Srbije predstavlja odabir deset najznačajnijih turističkih lokacija u manjim gradovima Srbije, sa ciljem popularizacije turističkih kretanja unutar zemlje i njenim boljim upoznavanjem.

Županija

Zgrada sagrađena za potrebe mesne uprave Bačko – Bodroške županije habzburške kraljevine Ugarske, danas predstavlja sedište Skupštine opštine Sombor i Zapadno-bačkog okruga. U pitanju je barokno zdanje nastalo na samom početku 19. veka, kasnije preoblikovano u duhu eklekticizma, koje danas predstavlja jedno od arhitektonski nalepših građevina u Bačkoj, a bezmalo i celoj Vojvodini, te je stoga proglašeno spomenikom kulture od velikog značaja. U Svečanoj sali Županije nalazi se čuvena slika ,,Bitka kod Sente’’ (bitka između Austrougarske i Turske 1697. godine), Ferenca Ajzenhuta, koja potiče iz 1896. godine i predstavlja najveće ulje na platnu u Srbiji, dimenzija 4 x 7 metara. Županija, kao reprezentativno istorijsko zdanje, otvoreno je za posete svakog dana u periodu od 8 do 20 časova, ali uz obaveznu najavu telefonom na broj 025 434-350.

Gradska kuća – Magistrat

Gradska ili Varoška kuća, takozvani Magistrat, najprepoznatljivija je zgrada i svojevrsni simbol grada Sombora, te je stoga označena i kao spomenik kulture od velikog značaja. Na njegovim temeljima nekada se nalazio dvorac somborskog kapetana, grofa Jovana Brankovića, sagrađen u stilu neoklasicizma, da bi sredinom 19. veka ovo zdanje bilo porušeno, te izgrađeno novo – sedište gradske uprave u kom je 1918. izvršena primopredaja vlasti nad Somborom između austrougarske i srpske kraljevine. Danas pak Magistrat predstavlja centralno gradsko zdanje u kome su smešteni lokalni odbori političkih stranaka, brojne organizacije, lokali i prodavnice.



Verski objekti

Bivajući jednim od najznačajnijih gradova multikonfesionalne Bačke, u Somboru se danas nalazi veliki broj bogomolja namenjenih vernicima različitih veroispovesti. Arhitekturom, ali i istorijskim značajem posebno se ističu katolička Crkva Presvetog Trojstva sa sredine 18. veka i Karmelićanska crkva svetog Stjepana Kralja (poznata i po velelepnim orguljama, među najvećim u bivšoj Jugoslaviji), zatim pravoslavna Crkva rođenja svetog Jovana Preteče (tzv. Mala pravoslavna crkva, u vreme Turaka pretvorena u džamiju da bi kasnije ponovo bila preobraćena u hrišćanski hram), Crkva svetog velikomučenika Georgija (tzv. Velika pravoslavna crkva ispod čijeg amvona počivaju mošti grofa Jovana Brankovića) i Evangelistička hrišćanska crkva.

Bezdan

Bezdan je naselje u blizini državne granice sa Hrvatskom i Mađarskom koje, bivajući malo ravničarsko selo, ima apsolutno fenomenalan turistički potencijal. S obzirom na to da je sa gotovo svih strana okruženo rečnim tokovima i kanalima, naziva se još i ,,vodeno naselje’’. Nalazi se u neposrednoj blizini Dunava i njegovih mnogobrojnih rukavaca i ritova obuhvaćenih rezervatom prirode Gornje Podunavlje. Na Dunavu se, u blizini Bezdana, nalazi i čuvena brodska prevodnica iz sredine 19. veka – prva prevodnica u Evropi u čijoj je izgradnji korišćen beton umesto do tada uobičajene cigle. Bezdan ima i svoju banju, sa dva bazena termomineralne vode kojom se uspešno leče reumatska i ortopedska oboljenja. U Bezdanu se nalazi i jedinstveni i potpuno originalni Muzej parfemskih bočica, sa impozantnom kolekcijom od preko dve hiljade bočica iz svih krajeva planete. Na kraju, u samom centru sela nalazi se i Tkačnica svilenog damasta, zakonom zaštićeno kulturno dobro koje se može posetiti besplatno, uz obaveznu prethodnu najavu na telefon 025 810 137.


Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje

…popularno se naziva i ,,evropski Amazon’’ jer predstavlja možda i najočuvaniji močvarni ekosistem na čitavom toku Dunava. Prostire se na površini od oko 20 hiljada hektara, na potezu između mađarske granice i sela Bogojevo. Na deonici Dunava koja značajno meandrira, ovaj rezervat obiluje rukavcima, rečnim ostrvima i plavnim šumama koje neodoljivo podsećaju na močvare i ritove Amazonije, te stoga predstavlja svojevrsni kolaž retke flore i faune, među kojom se posebno ističu ritski jelen, orao belorepan, crna roda, čitave kolonije čaplji i kormorana, divljih pataka i gusaka. Turisti u ovom nesvakidašnjem ,,biološkom raju’’ mogu uživati putem organizovanih brodskih i šetačkih tura koje organizuje Turistička organizacija Sombor.

Salaši

Tradicionalna vojvođanska etno domaćinstva – salaši možda su i najzastupljeniji upravo na prostoru Bačke, pa tako ni okolina Sombora ne manjka u njima. Među brojnim salašima, svojom autentičnošću i popularnošću posebno se ističu Dida Hornjakov i Naš salaš. Dida Hornjakov salaš nastao je pre više od jednog veka. Sagrađen daleke 1901. godine, predstavlja tradicionalno domaćinstvo bačkih Bunjevaca, danas prilagođeno i namenjeno turističkim posetama. Uz dve izložbene prostorije u kojima su prikazane stare bunjevačke narodne nošnje, nameštaj i uopšteno kućni ambijent sa početka 20. veka, na imanju se nalazi i prodajni atelje starih zanata u kome se izrađuju autentični suveniri namenjeni posetiocima. Za svoje posetioce, domaćini organizuju i tradicionalne obroke, vožnju fijakerom, hranjenje domaćih životinja, tamburašku muziku, a na salašu je moguće i prenoćiti i u kvalitetno opremljenim sobama i apartmanima. Naš salaš je nešto ,,mlađi’’ od prethodnog i sagrađen je 20-ih godina prošlog veka, a za turističke posete prilagođen je tek pre nekoliko godina. Posetiocima nudi konak i uživanje u autentičnom bačkom seoskom ambijentu, tradicionalnoj pripremi lokalnih jela i etno zbirci starih predmeta, alata i rukotvorina. U letnjem delu godine, Naš salaš ima mogućnost prijema velikog broja gostiju i pogodan je za proslave i okupljanja različitog tipa.


Galerija Milan Konjović

Galerija Milan Konjović predstavlja legat jednog od najznačajnijih srpskih slikara ekspresionista, inače rođenog Somborca. Smeštena u strogom centru grada, galerija već više od pola veka predstavlja riznicu od preko hiljadu radova slavnog slikara, njegovu biblioteku, prepiske sa savremenicima i arhivsku građu poznatog umetnika. Galerija periodično organizuje tematske i retrospektivne izložbe kojima se posetiocima prezentuju različite epohe i faze u umetničkom stvaranju Milana Konjovića – od prve izložbe u rodnom Somboru, preko studentskih radova do pune umetničke zrelosti i samostalnih izložbi u Pragu, Parizu, Berlinu. Galerija je dostupna za posetioce svakog dana osim nedelje, a cene ulaznica se kreću od simboličnih 50 do 150 dinara.

Napomena: Zbog renoviranja fasade zgrade u kojoj se nalazi, Galerija neće raditi do avgusta ove godine.

Vožnja čamcima po dunavskim rukavcima

Nesvakidašnje i super-atraktivne ture drvenim ili motornim čamcima čija je svrha prevashodno uživanje u veličanstvenoj prirodi evropske Amazonije iz jedne drugačije perspektive, organizuju se u Bačkom Monoštoru, šarmantnom selu udaljenom desetak kilometara od Sombora. Ploveći sistemom kanala, dunavskih rukavaca, pa i samim Dunavom moguće je napraviti kružnu turu od Bačkog Monoštora do Bezdana i nazad, posmatrati ptice, pecati, uživati u prirodnim lepotama sa usputnim zaustavljanjem u prelepim čardama. Za zakazivanje i organizaciju ovakve avanture potrebno je prethodno kontaktiratiudruženje građana Podunav putem mejla ngopodunav@gmail.com.


Ribolov

Bivajući bogata ritovima, kanalima i rečnim rukavcima, somborska opština nudi izvanredne mogućnosti za rečni ribolov. Čak desetak lokaliteta, na relativno malom i lako dostupnom području, predstavlja pravi raj za ribolovce – izuzev ,,velikog’’ Dunava, pecaroši opsedaju i Kišov kanal (deo Velikog bačkog kanala), kanal Dunav-Tisa-Dunav, Bajski kanal, rečicu Plazović, Čonopljansko jezero, Monoštorski rit, Mrtvu Baračku i druge lokalitete na kojima se lovi šaran, štuka, linjak, som, smuđ, babuška i dr.

Poznati Somborci

Milan Konjović (1898 – 1993), jedan od najuticajnijih srpskih slikara u 20. veku, predstavnik ekspresionizma i akademik. Školovan u Pragu i Beču, živeo je u Parizu, a samostalno izlagao i u najvećim evropskim i svetskim galerijama. Za života je stvorio preko šest hiljada umetničkih dela čime se svrstava među najproduktivnije srpske slikare u istoriji.

Radivoj Korać (1938 – 1969), jedan od najboljih, najatraktivnijih i najomiljenijih srpskih i jugoslovenskih košarkaša svih vremena. Višestruki šampion države sa OKK Beogradom i osvajač brojnih medalja sa reprezentacijom Jugoslavije. Zbog svoje riđe spoljašnosti, dobio je nadimak Žućko. Osim sportskog doprinosa, Žućko Korać je važna ličnost u promociji pop kulture – kao veliki kolekcionar gramofonskih ploča, prvu ploču Bitlsa u Beograd doneo je  upravo on. Posle jedne revijalne utakmice u Sarajevu, u saobraćajnoj nesreći je tragično izgubio život u 31. godini. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju.

Zvonko Bogdan (1942 – ), najznačajniji i najpopularniji pevač izvorne vojvođanske tamburaške muzike čija karijera traje bezmalo već više od pola veka. Svojim pesmama na veoma autentičan i prepoznatljiv način dočarava osnovne lajtmotive vojvođanske kulture i ravničarskog načina života. Veliki ljubitelj konja i svojevremeno džokej, vlasnik je i jedne od najpoznatijih vinarija u zemlji.

Nikola Jokić (1995 – ), u godini za nama ali i onima koje slede, verovatno najbolji i najpopularni srpski košarkaš, zvezda NBA franšize Denver Nuggets-a. U tek završenoj sezoni najkvalitetnije košarkaške lige na svetu, izabran je u idealnu petorku, čime je ujedno (nezvanično) proglašen najboljim igračem na centarskoj poziciji na svetu.

Izvor: planplus.rs

ПретходниMedijsko putovanje Gornjim Podunavljem
СледећиSomboru 40,5 miliona dinara za upravljanje otpadom

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.