SOMBOR TRAŽI AUTORA ZA REPLIKU SPOMENIKA KRALJU ALEKSANDRU

Nekoliko decenija unazad jedan deo somborske javnosti je tražio povratak spomenika kralju Aleksandru Karađorđeviću Ujedinitelju na somborski Glavni sokak, odnosno ulicu koja i danas nosi ime njegovog oca Petra Prvog.

Inicijativa je konačno prošlog maja bila ozvaničena odlukom lokalnog parlamenta da se ovom poslu i pristupi. Namera gradskih otaca je bila da spomenik prvom vladaru Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, potonje Kraljevine Jugoslavije ugleda svetlo dana, ako ne već na stogogdišnjicu završetka Velikog rata, a ono makar ove godine, odnosno na vek od posete Aleksandra Karađorđevića Somboru, ali po svemu sudeći od ovog tajminga neće biti ništa. Naime, znalo se da od originalnih kalupa impozantnog spomenika još uvek postoji samo kalup konja na kojem je vladar sedeo i to u muzeju autora monumenta, Antuna Avgustinčića u Hrvatskoj, što bi skratilo vremenski okvir izrade kopije originalnog spomenika, ali ovo se ispostavilo kao lažna nada.

– Mi smo kontaktirali hrvatsku stranu u nastojanju da nam se omogući korišćenje ovog kalupa u izradi replike spomenika otkrivenog 1940. godine i uklonjenog samo godinu dana kasnije, ali nam je zvanično odgovoreno da je kalup neispravan i da nema načina da nam se izađe u susret – kaže Milan Stojkov, gradski urbanista Sombora, kome je obnova spomenika pala u zadatak. Zbog toga smo pripremili dokumentaciju za raspisivanje javnog poziva za izradu novog spomenika – replike, koji bi se trebao u što većoj meri držati svojevremeno uništenog originala, napominje Stojkov.


Monument umesto česme

Prema rešenju Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji je nadležan za zaštitu spomeničkog nasleđa na području Sombora, replika monumenta koji predstavlja kralja Aleksandra na konju bi bila postavljena na mesto na kome je i prvobitno stajala. Zbog obeležja, visokog osam metara, najverovatnije će morati biti uklonjena česma postavljena tokom rekonstrukcije glavne gradske ulice, koja je svojim monolitnim izgledom dobrano iritirala velik deo ovdašnje javnosti.

Stojkov izražava nadu da će javni poziv biti objavljen za najkasnije mesec dana, a od izabrane ponude će zavisiti rokovi izrade i postavljanja replike spomenika Aleksandru Karađorđeviću, koji je 1940. godine izrađen i postavljen na glavnu varošku ulicu, tačnije Trg Svetog Georgija, ali mu je burni period koji je usledio odredio hudu sudbinu. Ovo impozantno vajarsko delo Antuna Avgustinčića svečano je otkriveno 20. jula te godine u prisustvu tadašnjeg jugoslovenskog državnog vrha, ali je sklonjeno nepunu godinu dana kasnije, prilikom ulaska fašističke mađarske soldateske u Sombor.

Mada im je prva okupaciona mera bila da pobiju 80-tak najuglednijih građana srpske i jevrejske nacionalnosti, hortijevci su se sa spomenikom jugoslovenskog kralja obračunali relativno „civilizovano”, pošto je Aleksandar na konju samo skinut sa ništa manje impozantnog kamenog postamenta i smešten u Gradski muzej. Tamo je čamio sve do 1954. godine, kada je sav u bronzi i na konju „otkasao” u kragujevačku topolivnicu gde je pretopljen, a odatle se reinkarniran u dinare vratio, ne bi li pomogao lokalnom fudbalskom klubu „Radnički” da postavi ogradu oko stadiona.

Izvor: Dnevnik

ПретходниSlaba ponuda visokoškolskih ustanova u malim opštinama
СледећиOD DANAS RIGOROZNIJE KONTROLE

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.