Srpska čitaonica „Laza Kostić“

Druga u vascelom srpstvu osnovana 24.03.1845. od 72 zasnovatelja, ali i jedina koja je za svoje potrebe sagradila dom 13.12.1882. Iz niza njenih uglednika, izdvojili smo dvojicu: prvog i najkraće trajućeg predsednika protu Avrama Maksimovića, znalca jezika, od 1829. do 1845. katihetu Preparandije, pisca prve knjige o pčelarstvu u Srba, Novi pčelar, 1810. i niza drugih, poput „Travnika serbskog“ leksikona biljaka, koje su, takođe, prethodile mnogim sličnim delima u Srba.

I, svakako, u članstvu najznamenitijeg Lazu Kostića, doktora prava, književnika, publicistu, filozofa, političara, diplomatu… koji je Čitaonicu vodio od 1901. do smrti 1910. godine, nakon koje ona godinu dana, u znak pijeteta, nije birala novog predsednika.

Foto: hexafoot

Kuća je podignuta usred varoši na najlepšem mestu, na ćošku dve ulice u arhitektonskom stilu eklektizma. Projektant Leopold Decer i graditelj bili su iz Budimpešte.Sprat je namenjen čitaonici , a prizemlje za lokale. Bogate fasadne dekoracije i stilskog enterijera, i za današnje vreme, sagrađena je u kratkom roku, za nešto više od šest meseci, od 25. maja do 13. decembra 1882. godine.


Arhitektura

U kamen temeljac zdanja Čitaonice uzidana je kutija od debelog stakla s zapisom i novčićima.

Temelj je osvetio Miloš Janković, zamenik prote.

Tekst zapisa:

„Somborska Srpska čitaonica zaključila je na svojoj sednici od 9 . maja 1882. god.br.35 da nazida za svoje potrebe ovu kuču.

Zidanjem je rukovodio Odbor i to: g.Justin Konjović predsednik, Jovan Jerasović upravitelj, Nikola Bugarski blagajnik, Nika Grujić perovođa, i članovi g.g Sima Bikar, Mladen Gergurov i Palika Bikar. Plan za kuću pravio je L.Decer, a zidao je Decer iz Budimpešte , isti je t e godine zidao i varmeđu.

Te godine vladao je Franja Josif I..

Te godine zidano je pozorište.

Bio je rat u Bosni I Hercegovini.

Srbija je postala Kraljevina.

Bilo je pomračenje sunca I pojavila se repata zvezda.

U Dunavu bila je s proleća tako voda mala, da su kod Pakše ljudi suvom nogom Dunav pregazili.

Te godine progonili su u Rusiji Čivute.

Temelj je položen 25. maja 1882.godine.

Objekat je pravougaoni, širine 10 i dužine 40 metara, površine prizemlja i sprata oko 600 m2. Na ravnom krovu prema Čitaoničkoj ulici bila je letnja otvorena terasa, koja i danas postoji, ali nije u funkciji. Na uličnoj fasadi Iznad pravouganih otvora portala izloga 1970. ozidani su lukovi, tako da je objektu vraćena izvorna arhitektura. Sem svečane sale Čitaonica je imala prostoriju za bilijar, šah salu i biblioteku. Između dva rata u prizemlju bila je poznata kafana „Beograd“.

Veće uređenje enterijera sprata, posebno svečane sale za galeriju slika i portreta slikara Save Stojkova, obavljeno je 1997 i 1998. Projekat je uradio arhitekta Milan Stojkov, a nadžor vršio arhitekta Sima Jančić. Godine 2009. izvršena je sanacija krova sa novim crepom i na krovnoj atici obnova ćiriličnog natpisa SRPSKA ČITAONICA koii j bio crne boje. Slova su ponovo ispisana s pozlaćenom bojom, kao 1882, kada je objekat izgrađen. U vremenina okupacja natpis je bio brisan. Natpis ponovo sija punim sjajem, dominira Trgom Sv.Đorđa i čitljiv je sa velike udaljenosti. Prema potrebama sadašnjeg vremena, sprat je prepravkama, u izvesnoj meri izmenio originalnu osnovu i namenu prostorija. Objekat je proglašen za kulturno dobro od velikog značaja i zakonom je zaštićen.

Autori: Milan Vojnović I Sima Jančić
Izvor: mojsombor.org

ПретходниRavangrad Wine Fest 2018
СледећиKonkurs somborskog Kulturnog centra

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.