STAPARSKI ĆILIM NA LISTI UNESCO-A

U „Srpskom salonu“ u Palati Vlade Republike Srbije, predstavljeni su rezultati zajedničkih aktivnosti na očuvanju kulturnog nasleđa kao pokretača lokalne ekonomije i najavljeni dalji planovi u toj oblasti, a prisustvovali su potpredsednica vlade i predsednica koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović, gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović kao i žene koje se bave ručnim radovima.

Predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović izjavila je da Srbija radi na tome da pirotski, staparski i sjeničko-pešterski ćilim budu stavljeni na Uneskovu listu svetske kulturne baštine.

„Uputili smo inicijativu Etnografskom muzeju u Beogradu da zaštitimo tri ćilima iz Srbije, pirotski, staparski i sjeničko-pešterski, na Uneskovoj listi kulturne baštine“, rekla je Mihajlović novinarima u Vladi Srbije. Navela je da su tu inicijativu uputili Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost, NALED, ambasador Nemačke i ambasadorka Kanade. Mihajlović je kazala da su pirotski, staparski i sjeničko-pešterski ćilim upisani u Nacionalni registar kulturne baštine Srbije, što je preduslov da bi bili na Uneskovoj listi.


Mihajlović je naglasila i da Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost već čuva kulturno nasleđe kroz zajednički projekat sa NALED-om i Etno mrežom „Uposlimo 1.000 žena“.

Prisutnima se obratila Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović koja je govoreći o očuvanju kulturnog nasleđa na lokalnom nivou istakla da je uz pirotski, najpoznatiji autohtoni srpski ćilim upravo ovaj  ćilim iz Stapara,.

„Staparski ćilim nastao je u domaćoj radinosti u 18. veku.  Oko 1900. godine Stapar je bio najmoćniji i najpoznatiji centar ćilimarstva u Bačkoj. Tehnika tkanja i motivi menjali su se vremenom, ali je ovaj ćilim sve do danas, ipak, ostao prepoznatljiv i jedinstven“ rekla je gradonačelnica Sombora i dodala da je obnova staparskog ćilima inicirana krajem 2014. prema projektu i u saradnji Sombora i Pirota, Ambasade Australije i Etno-mreže iz Beograda.

„Staparac“ je uvršćen u kulturnu baštinu ovog kraja, a cilj je da se od zaborava sačuva tehnika njegove izrade a da se ujedno zaposle i žene iz ruralnih područja.

Poslovi informisanja i odnosa sa javnošću

ПретходниDanas na trgu – 27.12.2019. PETAK
СледећиPri kraju radovi na putu koji vodi ka dva granična prelaza

ОСТАВИТЕ КОМЕНТАР

Напишите коментар!
Молимо Вас упишите име

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.